ING je u petak saopštio da očekuje prosečnu cenu zlata (XAU/USD) od 4.150 dolara po unci u 2026. godini. Za poslednji kvartal 2025. predviđa 4.000 dolara po unci, a za ovu godinu prosečno 3.402 dolara.
Osamog oktobra zlato je prvi put prešlo 4.000 dolara po unci. Strah od ekonomske nestabilnosti i moguće zatvaranje američke vlade podstakli su rast. Cena zlata je ove godine skočila za više od 50 procenata.
„4.000 dolara je istorijski proboj za zlato. Plemeniti metal je udvostručio vrednost za manje od dve godine. Glavni razlozi su kupovine centralnih banaka, Trampova trgovinska politika i konflikti u svetu“, navodi ING.
Kupovine centralnih banaka ostaju ključni pokretač. U avgustu su dodale 15 tona zlata, nakon jula bez promena. Tempo kupovine se udvostručio od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Narodna banka Poljske bila je najveći kupac ove godine. Dodala je 67 tona i planira da poveća udeo zlata sa 20 na 30 procenata. Krajem avgusta držala je 515 tona.
Narodna banka Kazahstana bila je vodeći kupac u avgustu. Centralne banke Bugarske i Salvadorov Centralni rezervni bank takođe su kupovale.
Narodna banka Kine kupovala je jedanaesti mesec zaredom. U septembru je dodala 40.000 trojskih unci (1,24 tone). Ukupne rezerve sada iznose 74,06 miliona unci (2.303,5 tone). Od novembra 2024. Kina je kupila 39,2 tone zlata.
ING očekuje da će centralne banke nastaviti sa kupovinom. Razlog su globalna neizvesnost i želja da se smanji zavisnost od dolara.
Banka navodi glavne pokretače: kontinuirane kupovine, trgovinski rat, geopolitičke rizike, veća ETF ulaganja i moguća smanjenja kamatnih stopa Federal Reserve System.
Mogući rizici su velika tržišna povlačenja ili pad tražnje ako cene ostanu visoke.
U 2024. centralne banke su kupile više od 1.000 tona zlata treću godinu zaredom.
